E ‘aito māramarama ‘e ri’ari’a roa ‘o Fa’eta nō Anau i Pora Pora. I te hō’ē mahana ‘ua hōro’a tōna tupuna iāna i te tahi tuha’a ‘ohipa. Te pārurura’a ia Pora Pora. Nō te rama ‘e te pūai o Fa’eta i upo’oti’a ai i te anira’a a te tupuna tāne. ‘Ua tauturuhia ‘oia e tāna e ‘ahuru ma piti hoa.

Fa’eta, hō’ē ‘aito ta’a’ē roa nō Pora Pora

I tōna tau, ‘o Fa’eta te tahi ‘aito tuiro’o nō Anau (hō’ē vāhi nō Pora Pora). E fāito ‘oia i hau atu i te 2,50 mētera i te teitei ‘e e ta’ata itoito ‘e te māramarama terā rā, e ta’ata tūreia ri’i ‘oia. E mahuātoa ‘ōtahi tāna o te tūpa’i i tōna mau ‘enemi i ni’a i te upo’o. ‘Ia pārari tō rātou upo’o, e matara mai te roro. I pi’i ai teie mahuātoa ‘o Pahu-te-roro. ‘Ia topa te mau ‘enemi i raro, e tāpū ‘o Fa’eta i tō rātou upo’o ‘e a tu’u atu i roto i te hō’ē ‘ete iti nō te fa’a’una’una i tōna marae. Nō reira ‘oia e pi’ihia ai e te mau ‘aito nō Vavau ‘o Anau-Fa’eta-i-te-‘ete. ‘E nō reira ato’a i hōro’ahia ai te i’oa Anau i terā vāhi.

I terā ra tau, o tōna pāpā rū’au te fa’atere i ni’a ia Pora Pora ‘e ia Maupiti. Nō tōna ra pa’ari nā tāna mo’otua Fa’eta ïa e ha’apa’o i te pārurura’a i te ta’ato’ara’a o te fenua. ‘Ua ‘ite mau ‘o Fa’eta i te pūai o tāna mau ‘aito ‘e te mau vāhi fifi o tōna fenua.

Hō’ē ‘ohipa feruri ha’amau-maita’i-hia

I te hō’ē mahana, ‘ua fa’aara te mau tīa’i i te taera’a mai o te hō’ē nu’u rahi nā te ara mai. ‘Amui ihora ‘o Fa’eta e ahuru mā piti tauatini ta’ata ‘e ‘ua tuha ‘oia i roto e toru pupu :

  • ‘Ua ‘āfa’ihia te pupu mātamua i ni’a i te mau motu ‘atiti’a i te fenua,
  • ‘Ua tu’uhia te piti o te pupu i ni’a i te moana. I ni’a i te mau va’a tau’ati i piha’i iho i te ava ‘o Teavanui,
  • O te toru o te pupu, te mea faufa’a roa a’e ‘e te mea ineine-maita’i-hia. ‘Ua fa’aea rātou i ni’a i te fenua.

Te oe a Hiro 

Nō te fa’atere i terā mau nu’u rahi e toru, ‘ua ti’a ‘o Fa’eta i piha’i iho i te oe a Hiro. ‘Ua hāmani te ‘aito nui ‘o Hiro i nā oe e piti mai te ‘ōfa’i ra te huru i ni’a i te motu rahi To’opua nō Pora Pora :

  • Tei ni’a te tahi, e ‘oto teitei tōna ‘e nāna e fa’ari’ari’a i te ‘enemi,
  • Tei raro te tahi, e ‘oto haruru tōna ‘e nāna e fa’a’ite i te fa’aotira’a o te tama’i aore ra o te ‘ounura’a i muri.

Te oe a Hiro nō te motu To’opua i Pora Pora, i ni’a ia Youtube, tāvirihia nā Dane Lee

‘Ua vai ara noa te ‘aito nui i te pō. I te ‘ā’ahiata, ‘ua hoe mamū noa mai te nu’u rahi ‘enemi mai te pae motu mai. Terā ra ‘ua ‘ite te mau tīa’i iā rātou ‘e ‘ua fa’aarahia ‘o Fa’eta o tāna iā i vai iho ‘ia piri mai te ‘enemi. I muri mai, ‘ua fa’aue ‘o Fa’eta i te mau ‘aito e pātē ha’apūai i te oe i te pae ni’a. ‘E ‘ua tavevo te ‘oto teitei o te oe i roto i ta’ato’ara’a o te fenua. ‘Ua mata’u roa te mau ‘enemi ‘e ‘ua mana’o rātou ē, o te reo o te mau atua teie e ‘oto nei.

‘Ua tāpe’ahia rātou e te mau va’a tau’ati

Nā e piti ‘aito nui ‘o Tepau-ari’i ‘e To’o-Te’a, piti ‘aito nui, e fa’atere ra i te nu’u rahi ‘enemi o tei tomo i roto i te ava ‘o Teavanui. Terā ra, te vai ra te mau va’a tau’ati nō te tāpe’a i tō rātou ‘e’a. Nō te pūai o te nu’u ‘o Fa’eta i ‘ōunu ai To’o-Te’a ‘e ‘o Tepau-ari’i tei pēpē.

‘Ua pūpūhia e te ari’i te maro ‘ura ‘e te maro tea nō Fa’eta. ‘E ‘ua hōro’a ‘oia i te ti’ara’a nō te pāruru i te ‘opū feti’i ari’i. ‘Ua vmau noa te parau nō teie ‘arora’a i roto i te mēharo o te ta’ato’ara’a o te mau ‘aito nō te mau fenua.

Commentaires

Sources :

Récit extrait de la légende tirée d’un Puta tupuna (livre des anciens) de Bora Bora – Charles Manutahi, récits des anciens de Bora Bora.
Photo : Paul-Émile Miot. Pêcheurs tahitiens, 1870
M.T. mars 2019
Hurihia nā roto i te reo tahiti e BOURGERIE Tearere