‘Eie te hō’ē ‘ā’ai,te farereira’a ‘o Ruanuu upo’o roa ‘e ‘o Tehoho te vahine i ta’i noa ai i riro ai te ‘ō’ō’ā nō Matavai.

Ruanuu te taure’are’a apï roa i te upo’o roa

E tamaiti ‘o Ruanuu nā te ari’i ‘o teie mata’eina’a. Terā ra, e upo’o roroa tōna. Tera aore e vahine e fa’ahina’aro iāna nō tōna nehenehe ‘ore.I roto i te hōhonura’a i te fa’a, te vai ra te hō’ē pōti’i ‘o Tehoho tōna i’oa. E fa’a’ea ‘opani noa ‘oia i roto i tōna fare. I te hō’ē pō ‘ua haere ‘o Ruanu’u ma te ani i te tomo i roto i te fare ‘a Tehoho. Fari’i atu ra Tehoho, tera ra hou ‘oia e tomo, e ani ‘oia ia Tehoho i te tūpohe i te mori.Nō te mea, ia ‘ore te vahine ra e ‘ite i tōna hoho’a.

Fa’a’ea mai taua ari’i iti ‘e i te po’ipo’i roa, aore te mau moa i himene atu ra, ‘ua haere ‘o Ruanuu. ‘Ia ‘ore taua poti’i ra e ‘ite iana ia hiti te mahana. Nā reira noa rāua pau roa te mau po ‘ e te mau po’ipo’i ato’a. I te hō’ē mahana, ‘ua ani ‘o Ruanuu ia fa’aipoipo rāua. Tera ra aore e pahonora’a.

Ruanuu ‘e ‘o Tehoho, te farereira’a

I te hō’ē mahana, ‘ua ani ‘o Tehoho ia farerei rāua i te po’ipo’i. Fari’i atu ra ‘o Ruanuu. Ho’i atu ‘oia i tōna pūhapara’a ma te ani te mau rave’a ia farerei ia Tehoho, ma te hatupu ‘ore i tona ri’ari’a i te ao.

‘Eie te mau rave’a ‘a tona mau tahu’a :
Tama ia ‘oe
‘A parai ‘oe i te monoï ahi
‘A hipahipa ia ‘oe i roto i te māra’a ‘o te vai

Rave atu ra ‘o Ruanuu i te mau rave’a ‘e ‘ua ‘ite ‘oia i roto i te pape mā, i tōna nehenehe. I te mahana i muri iho, ‘ua tia’i noa ‘oia. ‘Aore e ta’ata i haere mai. I te maruao, ‘ua hina’aro ‘oia e ha’amo’e iāna nō tōna ‘oto. I te po’ipo’i a’e, ‘ua haere ‘oia i te ‘ōtu’e nō mahina nō te taora i te hō’ē taura i mau ai i te mou’a Mauna Kea nō Hawaî.

Tehoho, te pape mata i riro ai Matavai

‘Ua ‘ite ‘o Tehoho ‘o vai teie tamaroa i riro ‘ei tāne nehenehe. Pa’imi atu ra taua pōti’i i teie tāne i taua ‘ōtu’e ra, ia riro ‘oia ‘ei Vahine fa’aipoipo. Terā ra, ‘ua mo’e taua taure’are’a ra nō te mea ‘ua atea te tama ari’i. ‘E ‘ua heva ‘oia. Nō tōna ‘oto rahi, ‘ua riro teie vahi ‘ei tahera’a pape i te ‘ioa  »Matavai  i te ‘ō’ō’a nō Matavai

Te tahi mau ‘a’ai na roto i te reo tahiti


Commentaires

Sources :

TETUA Flores. Légende de No Hea Mai o Matavai, l’eau venant des yeux, autrement dit, les larmes.
Illustration :  Near the watering place Matavai. Aquarelle de George Tobin 1792
Hurihia e TSENG Karen